Kada ste bili jako mali vaša baka je odlazila na pijac i za nekoliko dinara donosila punu korpu povrća.
Kada ste bili nešto manje mali, vaša majka je odlazila u supermarket i za nešto više novca donosila nešto manje darova prirode.
A sada ste veliki, pa razbijate svoju veliku glavu problemom kako da namaknete mnogo novca da biste kupili malo salate i krompira.
Čeznutljivo razmišljate o širokim poljima i bujnim povrtnjacima i pomalo vagate da li bi bilo bolje da je pradeda (deda, otac) ostao na selu usred obilja vrednih plodova.
Ako je on mogao u grad, nigde ne piše da vi ne možete natrag. Nije, međutim svako sposoban za takve revolucionarne poduhvate, pa vam stoga nudimo spasonosno polurešenje: sejte i žanjite na svom balkonu!
Za uzgoj vlastitog povrća i cveća nisu potrebni veliki izdaci ni umeće, već samo volja, a trud se naplaćuje mnogostruko. Za uzgoj sadnica cveća na prozoru i balkonu ili povrća koje ćete kasnije uzgajati u malom vrtu ili čak u sandučićima potreban je samo osnovni pribor:
- plitak sandučić ili kartonska ambalaža od jaja
- zemlja fine sitne strukture ili treset koji možete kupiti u cvećarnicama
- seme željene biljke
- čaše od jogurta sa rupom za oticanje vode (upaljenom šibicom se lako probuši dno).
Biljke koje zahtevaju visoke temperature ćete sejati prve u kartonsku ambalažu. To su napr. kupus, kelj, salata, celer, ukrasno cveće koje možete držati u kući. Kada razviju 2 lista presadićete ih u čaše ili sandučiće, i to na veće razmake.
Nakon toga sejete nove biljke. Kasnije se seje paradajz, paprika, kao i ukrasno cveće osetljivo na zimu. Kada otopli sadnice se presađuju na otvoreno.
Na kartonsku ambalažu od jaja nasipajte zemlju. Dobro ispunite sva udubljenja.
Zemlju u udubljenjima lagano utisnite i dopunite tamo gde nedostaje.
Prstom napravite rupu u svakoj "kućici" i stavite seme. Kad zasejete sve "kućice" još jednom sve pospite zemljom.
Nakon setve mlakom vodom lagano navlažite zemlju. Tokom uzgoja pazite da posejano seme, a kasnije mlade biljčice nikad ne ostanu na suvom.
U zavisnosti od vlage, svetla i toplote seme će nicati manje ili više ujednačeno. Čvrste i zdrave biljke sa razvijena 2 lista lako ćete izvaditi iz "kućice" sa grumenčićem zemlje i presaditi ih u čaše.
Koliko ćete sadnica uzgojiti zavisi od prostora. Ali bez obzira na količinu izniklim biljkama treba obezbediti: svetlo, vlagu i vazduh (kiseonik). To znači da biljke treba držati na prozorskoj dasci a ne na tamnom mestu u podrumu. Posude možete pokriti crnom folijom ili novinama dok biljčice ne niknu. Naon toga otkrite ih i ostavite na prozorskoj dasci.
Za nicanje semena potrebna je temperatura od 13-18 stepeni. Pazite da se zemlja ne osuši. Umereno zalivajte biljke.
Biljke presađujte kad razviju 2 lista tako što ćete ih podići malim štapićem, a drugom rukom ih držite isključivo za listiće. Ako se otkine listić, on će se obnoviti, ali ako pukne stabljika, biljku možete baciti. Zbog toga nikada ne hvatajte biljčicu za stabljiku. Nakon presađivanja čaše ili sandučiće vratite na svetlo mesto i brinite o zalivanju.
Čvrste i zdrave sadnice paradajza možete uzgojiti na balkonu u plastičnim vrećama, napunjenim dobrom vrtnom zemljom. Na vrećama napravite 2-3 rupe za odvod vode. Jednom pre cvetanja možete biljčice prihraniti (prskati lišće folifertilom). Ako vam se pojave biljne vaši, biljke prskajte sa 0,2% rastvorom etiola, ali 3 nedelje pre berbe ne prskajte ničim. Paradajz protiv bolesti prskajte sa 0,2% rastvara antrakola u razmaku od 10 dana 2-3 puta pre dozrevanja.
Kada napolju temperatura poraste (krajem marta) možete zdrave, čvrste sadnice presaditi u leje ili u sandučiće. Vreme presađivanja na otvoreno zavisi od predela (topliji i hladniji predeli) i od opasnosti od pojave kasnih mrazeva.
Pazite da tokom uzgoja sadnice ne držite na previsokoj temperaturi ili u pretamnoj prostoriji. U tom slučaju biljke će se izdužiti, biće svetlozelene boje i neotporne na bolest, a davaće slabe ili nikakve plodove. Ako primetite da su počele da se izdužuju provetrite prostoriju u kojoj ih držite tako da snizite temperaturu vazduha. Zasad paradajza i paprike će za presađivanje dospeti 20-tak dana nakon setve.
Krastavci ne podnose presađivanje i vole više temperature uzgoja, pa se seju samo na stalno mesto kasnije u proleće.
Paradajz i paprika su kulture koje takođe traže više temperature uzgoja, ali se sadnice mogu ranije uzgojiti u zatvorenom prostoru početkom marta.
Rod paradajza neće izostati, a ukus i kvalit ploda isti su kao kod onih uzgajanih u vrtu.
Izvor: Sam svoj majstor, 2/81