Odštampajte ovu stranicu

Uzgoj kivija

11 februar 2019 Ocenite ovaj članak
(10 glasova)

Kivi po karakteristikama rasta mnogo podseća na vinovu lozu. Višegodišnja je listopadna biljka s tamnozelenim, srcolikim listovima. Jednopolna je, što znači da postoje muške i ženske biljke.

To je važno znati pri sadnji, jer treba imati ženske i muške biljke zbog oprašivanja i oplodnje.

Vrlo ukusne i hranljive plodove donose samo ženske biljke. Plodovi su jajolikog oblika pokriveni dlakavom kožicom rđaste boje. Meso je svetlozeleno sočno i uskusne arome, koja podseća na ukus jagode i ananasa.

U sredini ploda ima puno sitnih crnih semenki. Glavna vrednost ploda je visok sadržaj C vitamina.

U 100 g svežeg ploda ima 250-300 mg vitamina C, (kod nekih vrsta i do 930 mg). Zatim sadrži 175 mg vitamina A, vitamina B, i B2, i još nekih. Ima oko 9 posto šećera, a od mineralnih elemenata ima kalcijuma, gvožđa, magnezijuma i čak više od 50 posto fosfora. Plod kiwija jede se svež i prerađen. Možete ga sušiti, i smrzavati, stavljati u kolače i voćne salate, osvežavajuće alkoholne napitke. Od kivija se pravi sladoled, voćni jogurt, vina i sokovi.

kivi plodoviKivi se najviše uzgaja u toplim krajevima s mnogo padavina i visokom relativnom vlagom vazduha.

Najbolje uspeva u vinorodnim područjima na lakšim i dobro dreniranim zemljištima s neutralnom reakcijom.

Najvažniji prirodni faktori za uzgoj kivija su: temperatura, padavine, svetlost, vetar i zemljište.

Temperatura

I uz velike zahteve kivi u fazi mirovanja može izdržati temperaturu i od -15 do - 20°C. Prema tome možemo ga uzgajati i u kontinentalnom području. Veći su problem kasni prolećni mrazevi, kao i rani jesenji. U kontinentalnim područjima preporučuje se uzgoj na južnim i jugozapadnim položajima. Kasni proletni mrazevi mogu oštetiti mlade izbojke, dok cvetovi stradaju manje jer cveta kasno, sredinom ili krajem maja. Rani jesenji mrazevi mogu izazvati prerano opadanje lišća, a i oštetiti plodove, jer kivi dozreva oktobra, a neke sorte i kasnije.

Letnje visoke temperature, ako nema vlage u tlu uništavaju lišće pa biljka može i uginuti.

Voda i vlažnost

Za uspešan uzgoj kivija potrebna je relativno veća količina padavina s pravilnim rasporedom u toku vegetacije, od maja do septembra. Kod nas su retki krajevi gde ima dovoljno padavina (800-1000 mm) pa biljku treba navodnjavati.

Svetlost

kivi je bogat vitaminima

Posebno je značajna u vreme cvetanja, jer cvetanje i oplodnja zavise kako od temperature tako i od svetlosti. Na zrenje i kvalitet plodova svetlo značajno utiče. Listovi kivija dobro iskorišćavaju i difuznu svetlost, iako u uslovima pune osvetljenosti imaju mnogo burniju fotosintetsku aktivnost.

Vetar

Zasadi kivija mogu teško stradati od vetra: U vetrovitom području ubrzava se isparavanje vode iz tla i pojačava transpiracija, pa biljke lako venu. Suv i topao vetar može nepovoljno uticati na oplodnju, odnosno oprašivanje, odnosi polen, isušuje vrhove tučkova, tako da se polen slabo lepi.

Zemljište

Kivi traži duboka, dobro drenirana zemljišta, u koja lako prodire korenje. Visok nivo podzemne vode nepovoljno deluje na razvoj biljke. S druge strane zemljište mora imati dovoljno vode neophodne za razvoj biljke. Za uspešan uzgoj dobro je da se u zemljištu nalazi i dva do tri posto humusa. Najpovoljnije je zemljište neutralne reakcije.

Fiziološki aktivnog krečnjaka u zemljištu može biti do 10 posto.

uzgoj kivija

IZBOR SORTI

Sorti kivija koje se primenjuju u voćarskoj praksi je relativno malo. Danas se najviše uzgajaju: Abbott, Monty, Bruno, Allison, Hayward, a od muških Matua, Tumori Klon M.

Hayward daje najkrupnije plodove od 90 do 120 g, a ponekad i do 170 g. Meso ploda je vrlo sočno, aromatično i ukusno. Dozreva krajem oktobra Abbott je sorta stvorena u Novom Zelandu. Plod daje u trećoj, četvrtoj godini. U dobrim uslovima je bujna. Plodovi su srednje krupni, elipsoidno izduženi, teže oko 75 g. Meso je živo, zeleno, sočno, slatko-kiselkasto, blago aromatično. Osetljiva je na sušu.

Allison daje krupnije plodove od Abbotta ali je manje rodna. Bruno je srednje bujna sorta i prvi put rodi u trećoj godini.

Umereno osetljiva na letnu sušu, plodovi su osrednje veličine, prosečno teže oko 65 g. Meso je zelene boje, sočno i prijatne arome. Dozreva malo kasnije od Allisona i Abbotta.

Monty je nova sorta koja redovno rađa. Vrlo je bujna i rodna. Od svih sorti najotpornija je na krečnjak i ljetnu sušu. Plodovi su srednji, prosečno oko 65 g. Pogodna je za uzgoj u severnim krajevima s manje topline.

Od muških sorti Matua je najsigurnija kao oprašivač, jer bogato cveta, a cvetovi se dugo zadržavaju.

Tomuri cveta vrlo bogato, i malo kasnije od Matue.

KAKO SADITI

Zemljište za sadnju kivija priprema se slično kao kod voćnjaka ili vinograda. Potrebno ga je snabdeti mineralnim veštačkim đubrivima i to u količini od: 300-400 kg P20, (ili 2000-2500 kg superfosfata po ha) 300-500 kg K,0 (ili 600-1000 kg 50 posto kalijum sulfata) po hektaru. Najbolje mineralno đubrivo je NPK formulacije 0:15:30 ili 5:20:30. Nakon toga zemljište treba izorati na dubinu od 80 cm. Ako je reč o manjim površinama možete ga ručno izriljati.

Stajsko đubrivo se dodaje u količini od 40 do 60 t po hektaru, a pre sadnje se zaore.

Sadi se kao i ostale voćne vrste. Ako je kivi uzgojen u plastičnim loncima ili u plastičnoj foliji, možete ga saditi u toku cele vegetacije. Na pripremljenom zemljištu iskopajte jamice široke 30-40 cm i iste dubine. U iskopanu jamu stavite sitnu i rastresitu zemlju i sadite.

Ako su sadnice u tegli ili plastičnom kontejneru, sadnice prenesite sa zemljom u iskopanu jamu.

Posle sadnje đubrite svake nedelje sa 5 do 10 kg stajskog đubriva i to zrelog, pri čemu dobro pazite da đubrivo ne dođe neposredno u dodir s korenom ni sa stabljikom. Nakon sadnje biljku dobro zalivajte jednom nedeljno. Vrlo dobri proizvodni rezultati postignuti su pri špalirnom uzgoju (kordonski uzgoj) 4 do 5 m između redova i 6 do 7 m u redu voćka do voćke.

OPRAŠIVANJE

Kako kivi ima muške i ženske sadnice raspored ženskih i muških biljaka u nasadu je vrlo važan jer o njemu ovisi oplodnja. Danas se najčešće sadi 6 do 7 ženskih biljaka i jedna muška. Kod špalirnog uzgoja u red idu tri ženske biljke i jedna muška.

Pripremio dipl. inž. Stanislav Štambuk
SAM 3/1987

Morate biti prijavljeni da bi mogli da ostavite komentar