Kako ošišati živu ogradu?

05 maj 2015 Ocenite ovaj članak
(22 glasova)

Živa ograda ne samo da ulepšava vaš vrt već takođe može da ga zaštiti od vetra i obezbedi vizuelnu zaštitu i poveća privatnost.

Korak 1: Pravilno šišanje žive ograde

sisanje zive ograde2

Lagano orezivanje održava oblik žive ograde i podstiče njen zdrav i gust rast. Kada šišate nisku živu ogradu važno je skratiti vrhove biljaka tako da se živica pravilno popuni sa gornje strane. Kod visokih živica, sačekajte dok se biljke dobro ne razviju pa ih tek onda skratite. Najbolje vreme za orezivanje je kada je biljka najaktivnija, uglavnom u proleće i jesen. Izbegavajte šišanje u sred leta.

Korak 2: Držite pravac

sisanje zive ograde1a

Najvažnija stvar kod šišanja žive ograde je držanje pravca i doslednost. Jedan od načina da to postignete je da koristite vođicu. Jednostavno uzmite duži kanap i razapnite između dva štapa, što će vam pomoći da držite pravac. Kod širokih živica možete da ošišate polovinu širine sa jedne strane, a zatim ponovite šišanje sa druge strane žive ograde. Takođe možete da iskosite stranice žive ograde pod uglom do 15 ili čak 20 stepeni. Ako su stranice blago iskošene ka vrhu to omogućava svetlu i kišnim kapima da dopru do donjih slojeva lišća, kao i do samog tla.

Korak 3: Počnite sa šišanjem na vreme

sisanje zive ograde1

Važno je da počnete sa šišanjem nekih vrsta žive ograde u ranom stadijumu, kako bi izbegli preterani rast stabljike bez lišća. Neke vrste zimzelene živice je potrebno potkresati 1/3 odmah nakon sađenja, kako bi se postigla potrebna gustina osnove. Ovo možda izgleda drastično, ali na taj način će se obezbediti rast biljke i izbeći pojava stabljika bez lišća ili praznina. Orezujte redovno dok ograda ne postigne željenu visinu, a zatim samo kada je neophodno u cilju održanja urednosti i veličine. Redovnim šišanjem izbeći ćete rezanje debelih stabljika što može da dovede do pojave drvenastog završetka živice.

Vrste živih ograda ograda

Postoji mnogo vrste ograda koje se razlikuju po veličini, boji i zahtevima održavanja. Možete čak da izaberete neformalne žive ograde sa biljkama koje imaju  divno cveće i aromu kao što su lavande i hortenzija. Ako volite niske živice najbolje je da odaberete one koje sporo rastu. Za visoke žive ograde postoji veliki broj četinarskih i lišćarskih vrsta, tako da je  najbolje da u  rasadniku pitate za pomoć oko odabira vrste koja je pogodna za vašu sredinu.

Dve osnovne vrste žive ograde su zimzelena i listopadna.

Tipični predstavnici zimzelene žive ograde:

thuja occidentalis smaragd1

Tuja zapadna „Smaragd“ (Thuja occidentalis „Smaragd“)

 

thuja occidentalis columna

Tuja zapadna „Columna“ (Thuja occidentalis „Columna“)

 

prunus laurocerasus

Lovor višnja (Prunus laurocerasus)

 

buxus sempervirens

Šimšir (Buxus sempervirens)

Tipični predstavnici listopadne žive ograde:

carpinus betulus

Grab obični (Carpinus betulus)

 

ligustrum ovalifolium

Kalina (Ligustrum ovalifolium)

 

Berberis thunbergii Atropurpurea

Žutika crvenolisna (Berberis Thunberghii „ Atropurpurea“)

Morate biti prijavljeni da bi mogli da ostavite komentar